MuzejNovosti

2020. godina u znaku povijesnog jubileja- 500-te obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika

Grad Labin u 2020-toj godini obilježiti će 500. obljetnicu rođenja najslavnijeg Labinjana, reformatora, teologa, lingviste, filozofa i crkvenog povjesničara Matije Vlačića Ilirika. Kako bi ta iznimna i povijesna obljetnica bila dostojno obilježena Grad Labin zajedno sa Narodnim muzejom Labin, labinskim osnovnim i srednjom školom, ustanovama u kulturi te suradnicima iz Hrvatske i Njemačke radi na pripremi programa koji će se zbivati od ožujka do rujna 2020- te godine.

U nizu programa izdvajamo organizaciju 5. Međunarodnog znanstvenog simpozija „Matija Vlačić Ilirik“ Labin koji će se održati u mjesecu travnju u Labinu i izdavanje edukativne knjižice namijenjene učenicima viših razreda osnovne škole i učenike srednje škole s radnim nazivom „Labinjan Matija Vlačić Ilirik 1520 – 2020“. U suradnji sa Umjetničkom organizacijom Teatar Naranča iz Pule u priprema se kazališna predstava o životu Matije Vlačića Ilirika koja će imati za cilj da u dinamičnoj priči uz puno glazbe govori o zanimljivim crticama iz Vlačićevog burnog života. Nadalje, sve manifestacije u organizaciji Grada Labina biti će na temu Matije Vlačića, među kojima izdvajamo izložbu labinskih umjetnika Labinski uzlet likovnosti i Spheena Dox.

Pučko otvoreno učilište Labin i Narodni muzej Labin rade na projektima modernizacije i osuvremenjivanja muzejskog postava Memorijalne zbirke Matija Vlačić Ilirik, uređenja biblioteke i studijske učione u sastavu zbirke Vlačić te otkupu knjiga, dokumenata i predmeta vezanih uz život i djelo Matije Vlačića. U suradnji sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba planiraju se održati izložbe starih i vrijednih knjiga iz fundusa Zbirke rukopisa i starih knjiga u Zagrebu i Labinu, a suradnja je uspostavljena i sa Sveučilišnim centrom za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik iz Zagreba.

Labinske osnovne škole Matije Vlačića i Ivo Lola Ribar, kao i Srednja škola Mate Blažine već su poodmaklim pripremama obilježavanja ovog velikog jubileja te će u vlastitoj organizaciji i suradnji sa Gradom Labinom organizirati brojne aktivnosti tokom cijele 2020. kako unutar tako i van prostora škole.

Napominjemo da je ovo dio planiranih aktivnosti i da će Grad Labin kao nositelj organizacije 500-te obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika cjelokupni program događanja objaviti u 2020 –toj godini.

Matija (Franković) Vlačić Ilirik rodio se 3. ožujka 1520. godine u Labinu (Albona), gradu koji je u to vrijeme pripadao Mletačkoj Republici. Sa šesnaest godina Vlačić je napustio svoj rodni grad i otišao studirati u Veneciju. Njegov rođak, koji je bio provincijal franjevačkog reda na otoku Cresu i simpatizer reformatorskih ideja, Baldo Lupetina, nagovorio je mladog Vlačića da ide na daljnji studij u Njemačku. Baldo je kasnije, poslije mnogo godina provedenih u zatvoru sotto i piombi u Veneciji, kao heretik bio zadavljen u moru. Tako je Matija s devetnaest godina došao u Augsburg, u grad koji je već u to vrijeme bio važan za reformaciju. Tamo su Lutherove pristaše, pod vodstvom Philippa Melanchthona predali caru Karlu V. izjavu svojih vjerovanja (Augsburška vjeroispovijest, Confessio Augustana).

Nakon kraćeg boravka u Augsburgu, Vlačić se upisao na sveučilište u Baselu 1539. godine, gdje je učio grčki i hebrejski jezik i sklopio prve veze i poznanstva s tamošnjim intelektualnim pristašama reformacije. Iz Basela Vlačić se preselio u Tübingen i nastavio svoj studij, stanujući u kući svoga zemljaka iz Istre, Matije Grbca, sveučilišnog profesora. Pod nadzorom sveučilišta djelovala je hrvatska protestantska tiskara u obližnjem Urachu od 1561. do 1565. godine. Tijekom 40-ih godina 16. st. Vlačić je živio u Wittenbergu, gradu u kojem je Lutherova reformacija započela 1517. g. Vlačić je s 24 godine dobio magistarsku diplomu te je postao profesor hebrejskog jezika. U ovom se gradu oženio i upoznao Luthera, kome je ostao bezrezervno odan sve do kraja svog života. Iz Wittenberga se Vlačić preselio u Magdeburg, gdje je pod njegovim vodstvom od 1549. do 1557. g. organiziran prvi otvoreni otpor protiv Augsburškog i Leipziškog interima (prisilni mir između katolika i protestanata). Tijekom boravka u Magdeburgu Vlačić se počeo otvoreno protiviti Melanchthonu, kojega je kritizirao zbog potpisivanja interimskog zakona i kapitulantskog stava. U Magdeburgu je Vlačić razvio publicističku i nakladničku djelatnost i počeo raditi na kolosalnom projektu, popularno nazvanim Magdeburške centurije. Također, tu je napisao i objavio mnoge traktate i teološke radove.

Godine 1557. Vlačić je bio pozvan u Jenu kao voditelj novoosnovane katedre teologije na sveučilištu i kao superintendant evangeličkih crkava u Thüringiji. U Jeni je ostao do kraja 1561. godine, kada je bio otpušten zbog polemike oko iskonskog grijeha. Slijedeća stanica u Vlačićevom burnom životu bio je grad Regensburg, gdje je živio između 1562. i 1566. g. Tu je htio otvoriti školu za Južne Slavene i prenijeti hrvatsku protestantsku tiskaru iz Uracha, ali nijedan od ovih snova nije se realizirao jer mu je grad otkazao azil po naređenju cara Maximilliana II. Na poziv gradskog senata Antwerpena, Vlačić je otišao tamo živjeti na kratko vrijeme i napisao vjeroispovjest za luterane u Nizozemskoj. Između 1567. i 1573. g. bio je u Strassburgu, gdje je započeo svoj posljednji veliki rad, Glossu o Novom zavjetu. Umro je u Frankfurtu na Majni 11. ožujka 1575. godine.

Možda vas zanima i ovo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close