Tiskan je Zbornik radova s 3. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“ koji je u organizaciji Grada Labina održan 7. svibnja 2021. godine. Skup se održavao povodom jubilarne 100-e obljetnice Labinske republike kojoj je većim dijelom bio posvećen.
U Zborniku je zastupljena 21 tema, trinaest o Labinskoj republici u prvome te osam ostalih u drugome dijelu zbornika. Radovi u zborniku slijede isti redoslijed koji su imali i na znanstveno-stručnome skupu. Olja Višković obradila je nekoć prikupljene iskaze sudionika Labinske republike, a Deni Vlačić odjeke Labinske republike u dnevnome tisku. Andrea Matošević piše o njezinim antropološkim i historiografskim aspektima, a Lara Dobrić o svakodnevnome životu u doba fašizma. Tullio Vorano pripremio je detaljni popis poginuih rudara od 1785. do 1999. u Istarskim ugljenokopima, a Slavica Isovska prikazala je labinsko industrijsko nasljeđe na temelju vlastitih fotografija. S ulogom rudarskog nasljeđa u izgradnji zavičajne pismenosti opisom europske kulturne rute ATRIUM čitatelje je upoznala Dijana Muškardin, a kulminaciju fiktivne reprezentacije Labinske republike u filmskom tekstu „Crveni i crni“ iz 1985. objasnio je Toni Juričić. Silva Bon osvrće se na tzv. crveno dvogodište u Austrijskom primorju, s posebnim naglaskom na mikrokozmos grada Kopra, a Miloš Ivančič piše o prvim antifašističkim pobunama u slovenskoj Istri 1921. Ferdinando Offelli donosi prikaz životnog puta poznatog sudionika labinskih događaja Giovannija Pippana od Labina do Chicaga, a Mladen Bastijanić opisuje život Antona-Tonija Miletića te njegovu ulogu u štrajku labinskih rudara 1921.
Drugi dio zbornika započinje radom Josipa Šiklića o stanovništvu grada Labina od XVI. stoljeća do popisa žitelja 2011. Slijedi prilog Samante Paronić o sklapanju brakova u Labinu sredinom XIX. stoljeća te članak Silvana Jelenića o Raši u doba talijanske uprave. Alan Žic-Teklin raspravlja o tome jesu li istrorumunjski i krčkorumunjski isti jezik, a Daniel Mohorović istražuje Labin i Labinštinu u književnom djelu Mije Mirkovića. O potonulim brodovima na labinskom području piše Anja Šumberac, nazivajući ih glasnicima povijesti s morskog dna. Vanesa Begić čitatelje upoznaje s pjesničkim stvaralaštvom Suzane Mušković, a Kristijan Žgaljardić s freskama u crkvama nekadašnje Pićanske biskupije.
Poput prvih dvaju svezaka, i ovaj treći naglašeno je interdisciplinaran jer su u njemu zastupljeni radovi stručnjaka raznih profesionalnih i istraživačkih profila, što je svakako i cilj ovakvih izdanja.
Recenzenti izdanja, dr. sc. Elvis Orbanić i dr. sc. Marko Jelenić, svojim su konstruktivnim napomenama značajno pridonijeli kvaliteti tekstova u zborniku. Lekturu potpisuje dr. sc. Samanta Paronić. Urednik izdanja i autor predgovora je dr. sc. Slaven Bertoša, a gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić u ime izdavača, Grada Labina, potpisuje uvodnu riječ.
Zbornik je u nakladi Grada Labina tiskan u 200 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedelja.
Zbornik je dostupan na sljedećoj poveznici: Zbornik 3. Labinskih kulturno-povijesnih susreta
