Izložba Mateja Kneževića Pažljivo praćenje otvorena je u petak, 25. kolovoza, u Gradskoj galeriji Labin.
Prema profesiji specijalist urologije, Knežević je ambijentalnom instalacijom rekreirao medicinsku svakodnevicu uporabom atipičnih sredstava i začudnih ready-made objekata. Iako se posljednje desetljeće umjetnik u svojim instalacijama referira na dva kontrastna pola svojeg bavljenja – umjetnošću i medicinom, po prvi se puta usmjerio na prikaz isključivo medicinskog narativa. Dva kata galerije transformirao je u zonu namijenjenu pacijentu, odnosno liječniku-kirurgu. Promišljenom ritmizacijom postava i izabranim motivima stvorio je dinamiku adekvatnu atmosferi koju nosi svaka od uloga. Kao središnji naglasak postavlja se pojam repetitivnosti, što Knežević postiže ponavljajućim motivima poput prikazima fotografija u dijagonalnom nizu na fokalnom zidu galerije, povezujući time i dva kata postava. „(…) Pojmovi repetitivnosti, pažnje i praćenja uključeni su i u postulate postmoderne koje se današnja umjetnost još uvijek nije u potpunosti oslobodila, a na kojima djelomično počiva i stvaralaštvo Mateja Kneževića. Međutim postmodernistički relikti Kneževiću služe isključivo kao nadopuna i ilustrativni dio njegovog složenog neokonceptualnog izričaja kojim, u svojim estetsko zaokruženim projektima, iskazuje izrazitu senzibilnost i osjećaj za socijalnu pravdu kao i što suptilno brine o mentalnoj i fizičkoj higijeni članova društva kojem pripada.“, navodi kustos Mladen Lučić.
Site-specific instalacija zamišljena je u dva dijela, koja čine integralnu cjelinu, a nastavak će dobiti u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar ove zime.
O Kneževićevom djelovanju Lučić govori: „(…) vizualni je umjetnik koji je svoj umjetnički put započeo prije petnaestak godina te je za svoje inventivne i originalne radove stekao naklonost publike i kritike. Nakon što se okušao u klasičnim disciplinama (crtež, slikarstvo, kiparstvo) uskoro izabire multimedijalne instalacije kao svoje prepoznatljivo izražajno sredstvo. Prvih nekoliko godina Knežević se tematski vezao uz probleme potrošačkog društva i konzumerizma, ali se doticao i nekih društveno – političkih, prije svega hrvatskih aktualnosti. Njegov je likovni izraz prožet duhovitim i inventivnim detaljima što proviruju iz smislene cjeline pomno zamišljenih i precizno realiziranih ambijentalnih instalacija, te na originalan način komentira socijalne i egzistencijalne probleme našeg društva. Međutim, Knežević ne analizira i ne secira samo devijacije koje su dovele do sustavnog urušavanja općih kulturoloških i civilizacijskih vrijednosti, već nam svojim duhovitim intervencijama i smislenim sitnim podvalama unutar vlastito odabranog narativa, nudi mogućnost da ih, održavajući zdravi duh, prevladamo. Knežević od 2018. godine sve češće uključuje pojmove iz medicinske teorije i prakse u svoj konceptualni umjetnički diskurs te kreira impozantan stvaralački opus jedinstven u dosadašnjoj hrvatskoj produkciji suvremene umjetnosti. Njegovi multimedijski ambijenti bazirani na uporabi i višeznačju ready-made predmeta spajaju osobni, profesionalni i obiteljski kontekst s univerzalnim obilježjima i vrijednostima te dovode do iznenađujućih rezultata pomaknutog značenja, svijet u kojem sve jest, ali i ništa nije, onaj svijet gdje faktično postaje relativno.“
Izložbu su u ime ustanove i Grada Labina otvorili kustosica Stephanie Peršić i Borjan Batagelj, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti, a predstavljanjem upotpunili kustos Mladen Lučić i umjetnik Matej Knežević.
Više fotografija s otvorenja na poveznici
Foto: Marina Rajšić © Pučko otvoreno učilište Labin
…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
Matej Knežević (Slavonski Brod, 1983.)
vizualni je umjetnik i specijalist urologije. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2002. gdje je diplomirao 2008., dok je Specijalizaciju iz urologije završio 2015. godine. Od 2016. godine specijalist je urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Vizualnom umjetnosti bavi se od 2009. godine uglavnom kreirajući multimedijalne ambijente. Od 2013. godine izlagao je na tridesetak skupnih i šesnaest samostalnih izložbi između ostalih u Art radionici Lazareti u Dubrovniku, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, RU Gallery u New Yorku i Atelierima Žitnjak u Zagrebu. Dobitnik je Dekanove nagrade Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2008. te nagrade Radoslav Putar za najboljeg mladog suvremenog umjetnika Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu 2017. godine. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora Ligatura na Odjelu Urologije Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Živi i radi u Zagrebu.
