Muzejsko galerijska djelatnost
Narodni muzej
Narodni muzej Labin smješten je u starogradskoj jezgri grada Labina, unutar barokne palače Battiala – Lazzarini, prepoznatljive po crvenkastoj fasadi s plavim prozorima i impozantnoj veličini od skoro tisuću četvornih metara. Palača je izgrađena oko 1630., dok njezina fasada datira iz 1727. godine. Služila je kao obiteljska rezidencija labinske plemenitaške obitelji Battiala sve do 19. stoljeća kad je udajom Margherite Battiala za Lodovica Lazzarinija palača prešla u zajedničko vlasništvo obitelji Battiala – Lazzarini.
Opći podaci
Vrsta muzeja: opći muzej – zavičajni
Djelokrug: lokalni
Osnivač: grad
Godina osnutka: 1960.
U sastavu: Pučko otvoreno učilište Labin
Sastavne jedinice: Narodni muzej Labin, Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, Zbirka sakralnih umjetnina
Ravnateljica: Renata Kiršić Veselica
Voditelj: Olja Višković, kustosica, prof. povijesti i dipl. arhivist
Telefon: 052 852 477
E-mail: muzej@uciliste-labin.hr
Radno vrijeme i cjenik
Radno vrijeme: do 30.04.2025.
18.04. – 20.04. od 10 do 15 h
Grupe primamo isključivo uz najavu.
Cijene narodnog muzeja potražite ovdje.
Gradska galerija
Gradska galerija Labin u sastavu je Pučkog otvorenog učilišta Labin, a djeluje kao izložbeni prostor Narodnog muzeja Labin.
Smještena je unutar labinske starogradske jezgre u nekadašnjoj palači Luciani u blizini župne crkve Rođenja blažene Djevice Marije, a nasuprot Narodnog muzeja Labin – palače Lazzarini-Battiala, te kapele sv. Stjepana. Palača je vremenom doživjela pregradnje i preinake, a osim rezidencijalnog karaktera, prizemlje je služilo u razne komercijalne namjene (neko vrijeme i kao atelier i izložbeni prostor labinskog umjetnika Orlanda Mohorovića). Od izvorne je palače preostao portal s grbom koji nosi reljefni motiv štuke na štitu, kao simbolom obitelji Luciani (tal. lucio = štuka). Također, arhitrav što je nekada sačinjavao ulazni portal porušenog stražnjeg dijela palače, danas se nalazi kao dio stalnog postava atrija Narodnog muzeja Labin.
Izložbena se djelatnost u Labinu u počecima (od šezdesetih godina prošlog stoljeća) odvijala u galerijskom prostoru za povremene izložbe Narodnog muzeja Labin, a osnutkom Gradske galerije potkraj 1999. godine, Labin dobiva izdvojeni prostor za godišnju reprezentaciju suvremene umjetnosti.
Galerija je započela sa svojom djelatnošću svečanim otvorenjem 30. prosinca 1999. godine reinterpretacijom izložbe „X. Labinski atelijeri“ – neformalne skupine labinskih umjetnika različitih generacija okupljene oko Narodnog muzeja Labin, originalno održane 1978. godine u tome prostoru. Osnivač Galerije je Grad Labin, tada sa statusom javnog prostora bez pravnog svojstva za obavljanje izlagačke aktivnosti povremenih izložbi bez stalnog postava. Galerija je bila pod upravljanjem Grada Labina sve do 2011. godine kada je pripojena Pučkom otvorenom učilištu Labin, a recentno djeluje pod Narodnim muzejom Labin.
Galerija se primarno bavi izlaganjem djela raznovrsnih medija suvremene umjetnosti, prikazujući stvaralaštvo već afirmiranih te umjetnika mlađe generacije lokalnog, nacionalnog te internacionalnog djelovanja. Izbor izložbenog programa vrše kustos/ica galerija i Stručni savjet, članovi kojeg se biraju na mandatno razdoblje od četiri godine. Godišnje se ostvari desetak što samostalnih, što skupnih izložbi.
Opći podaci
KONTAKT
Adresa: Ul. 1. Maja 5, 52220 Labin
Telefon: +385 99 2613280
E-mail: galerija@uciliste-labin.hr
Stephanie Peršić, kustosica Galerije; mag. hist. art
E-mail: stephanie.persic@uciliste-labin.hr
Radno vrijeme i cjenik
Galerija je zatvorena za posjetitelje do sljedeće izložbe.
Cijene gradske galerije potražite ovdje.
Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika
Memorijalni postav Matije Vlačića Ilirika otvoren je povodom 400. – te godišnjice Vlačićeve smrti 1975. godine u nekadašnjoj palači Francovich koja se smatra njegovom rodnom kućom. Matija Vlačić Ilirik ili Matthias Flacius Illyricus (Labin, 1520. – Frankfurt na Majni, 1575.) bio je glasoviti reformator, teolog, crkveni povjesničar i filozof. Rođen je u Labinu 1520. godine, a sa šesnaest je godina otišao na školovanje u Veneciju gdje se pod utjecajem svoga rođaka Balda Lupetine priklonio protestantizmu. Većinu svog života proveo je u Njemačkoj kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika, gdje je ubrzo postao jedan od bližih suradnika reformatora Martina Luthera. Tijekom života je napisao više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova. Njegova najznačajnija djela su «Clavis Scripturae Sacrae» («Ključ Svetoga Pisma»), «Catalogus Testium Veritatis» («Katalog svjedoka istine») i «Ecclesiastica Historia» (poznatiji kao «Magdeburške centurije»).
U prizemlju palače obitelji Francovich moguće je razgledati i lapidarij sa srednjovjekovnim natpisima i grbovima, dok zbirka o životu i djelu Matije Vlačića Ilirika sadrži brojne povijesne, geopolitičke te vjerske informacije iz toga vremena. U vitrinama su izložene kopije brojnih Vlačićevih djela, a naročito vrijedan eksponat ovog postava je kopija Vlačićeva portreta, rad Eugena Kokota prema izvorniku nepoznatog autora iz Sveučilišne knjižnice u Jeni. Više o ovoj tematici na linku.
Opći podaci
Ravnateljica: Renata Kiršić Veselica
Voditelj: Olja Višković, kustosica, prof. povijesti i dipl. arhivist
Telefon: 052 852 477
E-mail: muzej@uciliste-labin.hr
Cjenik
Zbirka sakralnih umjetnina
Na usponu za stari grad Labin nalazi se mala crkva bratovštine Sv. Marije Tješiteljice, među narodom poznata i kao Sveta Marija od Zdravlja, a danas službeno crkva Uznesenja Marijinog. Crkva je sagrađena 1426. godine, proširena 1537., a lopicu i svoj današnji izgled dobila je 1622. godine za vrijeme upravitelja Io(annes)a Piera Klesara (Tagliapietra). Njegova grobnica sa grbom smještena je u crkvi do oltara, a osim nje u crkvi se nalazi još desetak grobnica. Mramorni barokni oltar s kipom Bogorodice i Djeteta datiranim 1697. godinom dovršen je krajem 17. stoljeća. U crkvi se nalaze serija drvenih kipova s prikazima apostola koji su nekada bili postavljeni u vidu ikonostasa na pregradi crkve te ciklus devet ulja na platnu velikih dimenzija, autora Antonia Moreschija, iz prve polovice 17. stoljeća.
Opći podaci
Ravnateljica: Renata Kiršić Veselica
Voditelj: Olja Višković, kustosica, prof. povijesti i dipl. arhivist
Telefon: 052 852 477
E-mail: muzej@uciliste-labin.hr
