IstaknutoMuzej

Održan 3. Međunarodni znanstveno stručni skup „Labinski kulturno-povijesni susreti“

U petak 07. svibnja 2021. g. u Polivalentnoj dvorani Gradske knjižnice Labin održan je 3. Međunarodni znanstveno stručni skup „Labinski kulturno-povijesni susreti“.

Sudionike skupa, od kojih je veći dio bio on line, pozdravila je zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada.

„Ovogodišnji, treći Labinski kulturno-povijesni susreti, održavaju se uživo s online praćenjem, što nam je omogućilo da svi autori i zainteresirani gosti prate izlaganja. Zbornik s ovogodišnjeg skupa sigurno će biti kvalitetan poput prva dva, tim više što je najveći dio radova posvećen stotoj obljetnici Labinske republike i višestoljetnoj tradiciji rudarenja na Labinštini. Svi radovi bit će trajno sačuvani u zborniku i nadam se da će inspirirati naše sugrađane da čitaju ove zanimljive „crtice“ iz prebogate povijesti i prošlosti našega zavičaja.“ – zaključila je zamjenica gradonačelnika grada Labina, Federika Mohorović Čekada na samom otvaranju 3. „Labinsko kulturno-povijesnih susreta“.

Potom je na skupu predstavljen Zbornik radova sa 2. Kulturno – povijesnih susreta održanih prije dvije godine. O zborniku su govorili urednik Slaven Bertoša te recenzentica dr. sc. Iva Milovan Delić.

Na skupu su predstavljena 23 rada koji su podijeljeni dvije cjeline. Prvi dio posvećen je 100-toj obljetnici Labinske republike te višestoljetnoj tradiciji rudarenja na Labinštini. Ta je tema izazvala najviše interesa pa je tu bilo 15 predavača. Uz hrvatske, toj su se odazvalo troje inozemnih predavača.

U drugom dijelu znanstveno stručni skup bavio se temama iz povijesti te kulturno povijesnog nasljeđa. Naime, Labinština je prostor vrlo bogatog, ali i vrlo nejednako proučenog i valoriziranog kulturno-povijesnog nasljeđa. Iako se tijekom prošlih desetljeća održalo više znanstveno-stručnih skupova, Labinsko kulturno povijesni susreti koji su prvi put održani 2017. godine polučili su izuzetno zanimanje, pa iz tog razloga Labin i Labinština imaju redoviti znanstveno-stručni susreta koji se održava svake druge godine, a na kojem će stručnjaci kontinuirano predstavljali rezultate vlastitih istraživanja i time ih učiniti dostupnijima i poznatijima javnosti.

Ovogodišnji sudionici bili su Olja Višković s temom “Svjedoci povijesti: iskazi sudionika Labinske republike”, Deni Vlačić “Odjeci Labinske republike u dnevnom tisku”, izv. prof. dr. sc. Andrea Matošević “Antropološki i historiografski aspekti Labinske republike 1921”, Lara Dobrić “Prikaz svakodnevnog života u razdoblju fašizma”, te Tullio Vorano “Popis rudara poginulih u rudniku (1785.-1999)”. Slavica Isovska imala je kao temu predavanje “Industrijska baština”, Mladen Bajramović “Istarski ugljenokopi Raša – glavni pokretač razvoja industrije i gospodarstva Labinštine”, Dijana Muškardin “Uloga rudarske baštine u izgradnji zavičajne pismenosti – europska kulturna ruta ATRIUM”, Toni Juričić “Kulminacija fiktivne reprezentacije Labinske republike u filmskom tekstu ‘Crveni i crni’ (1985.)”, a izlaganje je imala i dr. sc. Silva Bon (Italija) “Crveno dvogodište u nekadašnjem Austrijskom primorju. Koparski mikrokozmos kao primjer”. Miloš Ivančič (Slovenija) imao je izlaganje na temu “Prvi protifašistični upori v slovenski Istri 1921.”. Ferdinando Offelli imao je predavanje “Ivan Pipan od Labina do Chicaga”, Majda Milevoj Klapčić “Dinko Milevoj – ‘barba Čiko’, jedan od prvoboraca Labinske republike”, Mladen Bastijanić “Anton-Toni Miletić (Miletti) u štrajku rudara na Vinežu 1921.”, ponovno Majda Milevoj Klapčić i Olivera Tadić “Staza Labinske republike”, Josip Šiklić “Stanovništvo grada Labina od XVI. stoljeća do popisa stanovništva 2011.”, dr. sc. Samanta Paronić “Sklapanje brakova u Labinu sredinom XIX. stoljeća”, a Silvano Jelenić “Raša za vrijeme talijanske vladavine”. Nakon toga je Alan Žic-Teklin govorio na temu “Istrorumunjski – ugroženi jezik Labinštine, potekao iz krčkorumunjskog. Podrijetlo i prvi istraživači: Antonio Ive, Ivan Feretić, Gianbattista Cubich”, Daniel Mohorović “Labin očima Mate Balote: Labin(ština) u književnom djelu Mije Mirkovića”, Anja Šumberac “Glasnici povijesti s morskog dna”, Vanesa Begić “Pjesničko stvaralaštvo Suzane Mušković”, te Kristijan Žgaljardić “Freske Pićanske biskupije (II. dio)”.

Organizator skupa bio je Grad Labin.

Možda vas zanima i ovo

Back to top button