O muzeju

Narodni muzej Labin smješten je u starogradskoj jezgri grada Labina, unutar barokne palače Battiala – Lazzarini, prepoznatljive po crvenkastoj fasadi s plavim prozorima i impozantnoj veličini od skoro tisuću četvornih metara. Palača je izgrađena oko 1630., dok njezina fasada datira iz 1727. godine. Služila je kao obiteljska rezidencija labinske plemenitaške obitelji Battiala sve do 19. stoljeća kad je udajom Margherite Battiala za Lodovica Lazzarinija palača prešla u zajedničko vlasništvo obitelji Battiala – Lazzarini.

Opći podaci

Vrsta muzeja: opći muzej – zavičajni
Djelokrug: lokalni
Osnivač: grad
Godina osnutka: 1960.
U sastavu: Pučko otvoreno učilište Labin
Sastavne jedinice: Narodni muzej Labin, Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, Zbirka sakralnih umjetnina
Ravnateljica: Daniela Mohorović, prof.
Voditelj: Vedran Kos, prof.

Radno vrijeme

Zima (od studenog do travnja): – uz najavu od 8 do 14
Travanj, svibanj:10 – 14

Lipanj:10 – 13, 17 – 20
Srpanj, kolovoz: 10 – 13, 18 – 22
Rujan: 10 – 13, 17 – 20
Listopad: 10 – 14
Muzej je zatvoren nedjeljom.

Vodstva za grupe: uz prethodnu najavu.

Cjenik

Ulaznice
Odrasli – 15,00 kn
Djeca – 10,00 kn
Umirovljenici, studenti – 12,00 kn
Djeca do 5 godina – besplatan ulaz

Grupa

(min. 10 osoba)
Odrasli – 12,00 kn
Djeca, učenici, studenti- 7,00 kn

Muzejski vodič – 20,00 kn
(hrvatski, engleski, njemački, talijanski jezik)

Vodstvo za grupe (uz najavu)

(grupa +10 osoba)
< 30 osoba – 50,00 kn
> 30 osoba – 100,00 kn

* Cijena ulaznice uključuje posjet Narodnom muzeju Labin, Memorijalnoj zbirci Matije Vlačića Ilirika i Zbirci sakralnih umjetnina.

Povijest Narodnog muzeja Labin

Narodni muzej Labin smješten je u starogradskoj jezgri grada Labina, unutar barokne palače Battiala – Lazzarini, prepoznatljive po crvenkastoj fasadi s plavim prozorima i impozantnoj veličini od skoro tisuću četvornih metara. Palača je izgrađena oko 1630., dok njezina fasada datira iz 1727. godine. Služila je kao obiteljska rezidencija labinske plemenitaške obitelji Battiala sve do 19. stoljeća kad je udajom Margherite Battiala za Lodovica Lazzarinija palača prešla u zajedničko vlasništvo obitelji Battiala – Lazzarini.

Nakon Drugog svjetskog rata obitelj je iselila iz Labina, a njihova je palača nacionalizirana i najprije pretvorena u učenički internat, a potom i u stambenu zgradu. U proljeće 1960. godine u njoj je otvoren Narodni muzej Labin zahvaljujući inicijativi profesora labinske gimnazije Dragutina Heima, Mire Heim te Miljenka Fadljevića. Iako je u vrijeme osnivanja Muzeja u prostorijama palače Battiala – Lazzarini još uvijek stanovalo dvanaest stanara, već su u prvim godinama postavljeni temelji arheološkoj, rudarskoj, etnografskoj, kulturno – povijesnoj zbirci, te zbirci radničkog pokreta i NOB-a.

U razdoblju od 01. prosinca 1967. do 31. prosinca 1968. godine Muzej je djelovao u sklopu poduzeća Suvenir Istre, te je krajem 1968. godine zaposlen prvi kustos sa stalnim radnim vremenom. Godine 1978., 01. siječnja, Muzej je ušao u sastav Radničkog sveučilišta Labin, odnosno današnjeg Pučkog otvorenog učilišta Labin čiji je dio još i danas. Uz stalni postav, koji je smješten u palači Battiala – Lazzarini, sastavni dijelovi muzeja su Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika i Zbirka sakralnih umjetnina.

Stalni postav Narodnog muzeja Labin

Nakon temeljite rekonstrukcije zgrade Muzeja uređen je stalni postav uz pomoć engleske dizajnerske tvrtke Janvs International Ltd iz Yorka, koji se proteže na otprilike 575 m^(2) uzduž tri kata palače. Muzej tako pruža pregled labinske povijesti izborom najvažnijih događaja prikazanih kronološkim slijedom, obradom tematskih cjelina te interaktivnim punktovima. Izloške u postavu prate četverojezični tekstovi na panoima (na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku) te je uz numerirane prostorije i tiskani vodič na stranim jezicima praćenje postava uvelike olakšano.

U ulaznom prostoru smješten je lapidarij koji obuhvaća većinom kamene spomenike iz rimskog razdoblja te skupine amfora (1. st. pr. Kr. – 1. st. poslije Kr.). Ovdje se također nalazi najznačajniji spomenik povijesti Labina – kameni natpis iz 245. godine koji predstavlja prvi pisani spomen Labina uklesanim natpisom Res publica Albonessium. U prizemlju se nalaze još dvije prostorije koje pružaju kronološki pregled značajnijih događaja iz labinske prošlosti poput podizanja prvih nastamba na području Labinštine, izgradnje grada i njegove prošlosti u razdoblju Rimskog Carstva, prikaza labinskog Statuta iz 1341. godine te mletačke vlasti u Labinu i bitke s uskocima s kraja 16. stoljeća. Prikazane su i crtice iz prošlosti vjerskog života u Labinu s naglaskom na Matiju Vlačića Ilirika i protestantizam, Labin u Napoleonovo doba i rudarstvo, te stvaranje “modernog” grada u doba austrijske uprave.

Na prvom katu palače kao središnji je događaj prikazan štrajk labinskih rudara iz 1921. godine poznat pod nazivom “Labinska republika”, uz informacije i predmete karakteristične za razdoblje rudarenja na Labinštini. Ovaj postav upotpunjuje ekranski prikaz ulomaka s  događanja Labin Art Republike, manifestacije koja se održava svake godine u ljetnim mjesecima u gradu Labinu. Na ovaj se postav nadovezuje prikaz novije labinske povijesti, počevši od Drugoga svjetskog rata i partizanskog pokreta, uz izloženu zbirku oružja i zastava iz tog vremena.
Muzej sadrži i etnografski postav posvećen tradicionalnome gospodarstvu, narodnoj umjetnosti i rukotvorinama ovog kraja te folkloru.

Drugi kat palače krije oslikani svod središnje “svečane” prostorije u kojoj se nalazi primjer namještaja građanske sobe (19./20. st.) te rokoko namještaj iz 18. st. Također, ovaj je dio muzeja posvećen životu i djelu znamenite istarske učiteljice i revolucionarke Giuseppine Martinuzzi. Uz arhitekturu, crtice iz seoskog života i audio prikaz karakterističnih govora na Labinštini, muzej sadrži i izložbeno – galerijski prostor za periodična umjetnička izlaganja.

Posebna atrakcija muzeja je stalni postav rudarstva koji reflektira gotovo četiri stoljeća labinske rudarske povijesti. Realiziran je u prizemnome i podrumskom dijelu muzejske zgrade, između 1961. i 1964. g., uz izravnu pomoć inženjera Istarskih ugljenokopa Raša. U vjernom prikazu rudarskog hodnika dugog 150 m i uz izvorne njegove zvukove moguće je saznati mnogo o ovom zahtjevnom  i opasnom poslu.

Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika

Memorijalni postav Matije Vlačića Ilirika otvoren je povodom 400. – te godišnjice Vlačićeve smrti 1975. godine u nekadašnjoj palači Francovich koja se smatra njegovom rodnom kućom. Matija Vlačić Ilirik ili Matthias Flacius Illyricus (Labin, 1520. – Frankfurt na Majni, 1575.) bio je glasoviti reformator, teolog, crkveni povjesničar i filozof. Rođen je u Labinu 1520. godine, a sa šesnaest je godina otišao na školovanje u Veneciju gdje se pod utjecajem svoga rođaka Balda Lupetine priklonio protestantizmu.  Većinu svog života proveo je u Njemačkoj kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika, gdje je ubrzo postao jedan od bližih suradnika reformatora Martina Luthera. Tijekom života je napisao više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova. Njegova najznačajnija djela su «Clavis Scripturae Sacrae» («Ključ Svetoga Pisma»), «Catalogus Testium Veritatis» («Katalog svjedoka istine») i «Ecclesiastica Historia» (poznatiji kao «Magdeburške centurije»).

U prizemlju palače obitelji Francovich moguće je razgledati i lapidarij sa srednjovjekovnim natpisima i grbovima, dok zbirka o životu i djelu Matije Vlačića Ilirika sadrži brojne povijesne, geopolitičke te vjerske informacije iz toga vremena. U vitrinama su izložene kopije brojnih Vlačićevih djela, a naročito vrijedan eksponat ovog postava je kopija Vlačićeva portreta, rad Eugena Kokota prema izvorniku nepoznatog autora iz Sveučilišne knjižnice u Jeni. Više o ovoj tematici na linku.

Na usponu za stari grad Labin nalazi se mala crkva bratovštine Sv. Marije Tješiteljice, među narodom poznata i kao Sveta Marija od Zdravlja, a danas službeno crkva Uznesenja Marijinog. Crkva je sagrađena 1426. godine, proširena 1537., a lopicu i svoj današnji izgled dobila je 1622. godine za vrijeme upravitelja Io(annes)a Piera Klesara (Tagliapietra). Njegova grobnica sa grbom smještena je u crkvi do oltara, a osim nje u crkvi se nalazi još desetak grobnica. Mramorni barokni oltar s kipom Bogorodice i Djeteta datiranim 1697. godinom dovršen je krajem 17. stoljeća. U crkvi se nalaze serija drvenih kipova s prikazima apostola koji su nekada bili postavljeni u vidu ikonostasa na pregradi crkve te ciklus devet ulja na platnu velikih dimenzija, autora Antonia Moreschija, iz prve polovice 17. stoljeća.

Kontakt

Adresa:   Ul. 1. maja 6, 52220 Labin
Ostale adrese: Zbirka sakralnih umjetnina (crkva Sv. Marije Tješiteljice), Alda Negrija 7, 52220 Labin
Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, Giuseppine Martinuzzi 7, 52220 Labin

Telefon:  052 852 477
Mobitel:  099 261 3276
Fax:        052 885 052
E-mail:    narodni.muzej.labin@pu.t-com.hr
Facebook stranica:  https://www.facebook.com/muzej.labin/

Back to top button
Close
Close